ŽABLJAK JE CENTAR ZIMSKOG TURIZMA CRNE GORE

Centralno dio Dinarske planine, gdje se nalazi Žabljak, je malo poznato mjesto za turiste. Male udobne kućice među prelijepe četinarske šume sazdaju osjećaj mirnosti i lagodnog života. Ljekoviti vazduh i ljepota pejzaža privlače u ovo mjesto mnogo turista u svako vrijeme godine.

Žabljak se nalazi na visini 1 465 metara nadmorske visine u nacionalnom parku Durmitor, koji ima najbogatu floru i faunu u Evropi. Ovaj grad je izgrađen u 1871, ali se razvio na kraju XX veka, kadasu ovdje izgrađeni hoteli i instalacije za skijanje. Žabljak se vrlo brzo pretvarao u centar zimskog turizma broj jedan u Crnoj Gori. Skijaški putevi se nalaze na visini od 1 400 do 2 213 metara, na padini planine Savin Kuk. Skijaška sezona u Žabljaku traje 4 mjeseca (od početka decembra do kraja marta). Pored grada ima živopisno Crno jezero, koje je najveće od 18 lokalnih jezera. Ono se sastoji od dva jezera - Malog i Velikog – koji su sjedinjeni. U Crnom jezeru je dozvoljeno kupanje. Uprokos velike količine turista, voda i teritorija pored njega su čisti cijelo ljeto. Oko Crnog jezera se nalaze mnogo pešačkih puteva. Najednostavnija maršruta ide oko jezera i treba sat i po da bi se obišla. Tamo ima mnogo maršuta oko Durmitorskog kruga, oko 56 kilometara. U proleće na planini na Durmitoru cvjeta lijepo cvijeće i rijetke ljekovite trave. Ljeti i u jesen kada se ide peške na Durmitoru, vidiš ljepotu prirode i uživa se u njoj, samo se čuje zvuk skakavca, miris poljskog cvijeća i tihi vjetar.

Pored Žabljaka se nalazi lijepi kanjon Tare, On ima 82 кilometara, a srednja dubina je 1073 metara. Rijeka Tara je nsjveća rijeka u Istočnoj Evropi. Voda u ovoj rijeci je vrlo čista. Obale Tare su se pokrivene gustom šumom: crnim borom. klenom... Neko drveće ima visinu oko 50 metara

Za crnogorca rafting na Tari je nacionalni sport. Većina crnogoraca makar jedan put u životu su probali putovanje po rijeci. Ova maršuta je klasična i dostupna za turiste sa svakim stupnjem pripreme. Putovanje traje oko 3 sata. Za ovo vrijeme može da se vide sama živopisna mjesta kanjona. Osnovna veza Žabljaka sa ostaljim dijelom Crne Gore je put za Mojkovac i trasa E65, koja povezuje grad sa obalom Adriatike. Još jedan put ide preko Šavnika i Nikšiča za Risan i Podgoricu. Najbliži međunarodni aerodrom se nalazi u Podgorici (170 kilometara od Žabljaka). Ima mogućnost da ide u Žabljak iz međunarodnog aerodroma Tivat (250 km). izvor*lkw

Ski Centri u snijegu

zuzetno loše vremenske prilike prethodnih 15 dana, a posebno vanredna situacija koju smo u Crnoj Gori imali tokom prošle sednice, uslovile su otežano funkcionisanje naročito sjevernih djelova naše zemlje. Problemi sa snijegom nijesu mimoišli ni zimske turističke centre, koji su ovoga puta imali čak i previše snijega. Blokada glavnih saobraćajnica i željezničke pruge znatno je uticala na odvijanje zimske turističke sezone, posjećenost ski centara i realizaciju planiranih aktivnosti u okviru manifestacije „Bijeg na snijeg“ u Kolašinu, na Žabljaku i Vučju. „Usljed smanjene prohodnosti puteva, došlo je do otkazivanja velikog broja najavljenih posjeta našim zimskim turističkim centrima, koja su svo vrijeme trajanja blokade saobraćajnica bila otvorena i dostupna ljubiteljima zimskih čarolija na snijegu“, kazala je Pobjedi pomoćnica direktora NTO Crne Gore Danica Ceranić. Vremenske prilike nijesu dozvolile ni nastavak i odvijanje manifestacije „Bijeg na snijeg“, koju je u tri ski centra vikendom organizovala Nacionalna turistička organizacija. Ski centar Vučje kod Nikšića je 15 dana odsječen zbog toga što subile zatvorene saobraćajnice. Iz Kolašina tvrde da je najteže prošlo. U gradu na Tari prethodnih dana sedamdesetak turista su bili prinuđeni da produže boravak, ali im je svo to vrijeme bilo dostupno skijalište. Neki domaćini su im dali specijalne popuste, a nekima nijesu ni naplaćivali produženi boravak uslovljen zbog neprohodnosti puteva iz Kolašina. Direktor TO Kolašin Nikola Medenica kaže da su hotelijeri pretrpjeli značajne gubitke zbog otkazivanja ranije primljenih i potvrđenih rezervacija. Uz podsjećanje daje na početku zimske turističke sezone u našoj zemlji zabilježen porast interesovanja turista i rekordnu posjećenost ski centara, u NTO kao i u ski centrima su uvjereni da će se taj trend nastaviti kada se normalizuju vremenske prilike, čemu će posebno doprinijeti povoljnosti zbognižih cijena uskiga, ali i dovoljne količine snijega i najavljeni povoljni meteorološki uslovi. Sniježne mećave koje su pogodile ski centre proteklih dana formirale su izuzetno visok sniježni pokrivač, tako daje trenutno na Žabljaku 275 cm u podnožju staze do iznad tri metra na vrhu staze na Savinom kuku. U ski centru Kolašin 1450 visina snijega se kreće od 261 cm u podnožju staze do 345 cm na vrhu, a na Vučju 305 cm. cdm*cafedelmontenegro

DO SJEVERA I SRBIJE VOZOVI NE SAOBRAĆAJU

Željeznički saobraćaj između Podgorice i juga realizuje se po redu vožnje, dok je veza sa sjeverom prekinuta do daljnjeg. Iz dispečerskog centra podgoričke stanice kazali su agenciji MINA da pruga ka sjevru neće biti osposobljena u narednih nekoliko dana i da će u raščišćavanju najvjerovatnije učestvovati i mehanizacija iz Srbije. Autobuski saobraćaj između Podgorice i Nikšića je normalizovan i saobraća se po redu vožnje, potvrdili su sa podgoričke stanice. Prema jugu se može jedino preko tunela Sozina, jer je put preko Cetinja zatvoren za sve vrste vozila. I dalje zabrana saobraćaja na više puteva Saobraćaj za sve kategorije vozila obustavljen je na više crnogorskih puteva, saopšteno je iz Operativnog štaba za upravljanje u vanrednim situacijama. Saobraćaj je zabranjen na putevima Podgorica–Cetinje–Budva, Podgorica–Kolašin–Ribarevina-Bijelo Polje–Dobrakovo, Nikšić–Šavnik–Žabljak–Đurđevića Tara–Pljevlja– Ranče i Nikšić–Plužine. Ne saobraća se ni na putnim pravcima Ribarevina–Berane–Rožaje–Dračenovac, Berane–Andrijevica-Plav–Gusinje i Lipci–Grahovo–Vilusi–Nikšić. Iz Operativnog štaba sugerišu građanima da se o stanju i prohodnosti na putnim pravcima mogu informisati preko Auto moto Saveza Crne Gore, i apeluju na njih da na put ne kreću bez prijeke potrebe. Na Žabljaku 208 centimetara snijega Visina snijega na Žabljaku jutros u sedam sati je, prema podacima Hidrometeorološkog zavoda, iznosila 208 centimetra. Iz Hidrometeorološkog zavoda su saopštili da je u Kolašinu snijeg dostigao visinu 192, u Plavu 161, na Cetinju 141, a u Šavniku 140. Visina sniježnog prekrivača u Rožajama iznosi 104, u Beranama 102 a u Bijelom Polju 100 centimetara. U Pljevljima je izmjereno 87 centimetra snijega a u Podgorici 49. Danas uglavnom suvo U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo, saopšteno je iz Hidrometeorološkog zavoda. Vjetar slab do umjeren, promjenljiv. Jutarnja temperatura vazduha od -15 do tri, najviša dnevna -5 do 9 stepeni. Temperatura po u sedam sati: Bar dva stepena, Herceg Novi i Ulcinj nula, Podgorica -3, Cetinje i Nikišić -11, Kolašin, Pjevlja i Žabljak - 16. Izvor: cafemontenegro

Rožaje

ROŽAJE – Stabilizaciju vremenskih prilika u rožajskoj opštini koriste za kvalitetnije čišćenje lokalnih puteva, gradskih i prigradskih saobraćajnica ali i da se ukloni snijeg sa krovova stanbenih zgrada,javnih ustanova i porodičnih kuća i da se izadje u susret gradjanima koji se obračaju operativnom štabu za pomoć. Minulih dana,naime osposobljeni su samo glavni putevi prema mjesnim centrima,dok su putevi prema pojedinim zaseocima i dalje neprohodni. Na ta područja je upiućena cjelokupna mehanizacija sa kojom raspolaže opština kako bi se i ti putevi osposobili za saobraćaj. Ono što,medjutim u ovom trenutku prestavlja ogromni problem sa kojim se suočava operativni tim za upravljanje vanrednim situacijama kojim koordinira predsjednik opštine Nusret Kalač je ogroman broj poziva gradjana koji se obraćaju za pomoć u namirnicama,ogrijevu,stočnoj hrani….Kalač je rekao da su ograničeni u mogućnostima kako bi se izašlo u susret svim zahtjevima te da su morali da uspostave komunikaciju sa predsjednicima svih MZ kako bi se izašlo u susret i pomoglo gradjanima kojima je stvarno neophodna pomoć. -Tamo gdje dobijemo informaciju da je pomoć u namirnicama,ljekovima i ogrijevu stvarno neophodna i gdje se radi o bolesnim,starim i iznemoglim licima,koji imaju prioritet hitno se reaguje – rekao je Kalač Danas je nastavljeno i uklanjanje snijega iz središta grada dok su zaposleni u javnim ustanovama po preporuci Operativnog štaba organizovali čišćenje snijega sa krovova tih ustanova i iz dvorišta.Na poziv direktora Gimnazije“30.Septembar“Fejza Murića da se ukloni snijeg iz dvorišta te škole se odazvalo pedesetak učenika i gotovo svi zaposleni.Ista situacija je i u gradskim OŠ „Mustava Pećanin“ i „25.Maj“ a uklonjen je snijeg i sa krova Centra za kulturu. Predsjednik Kalač je rekao da je obavezao sve Javne ustanove da se maksimalno štedi struja i da je isključena javna rasvjeta u cijelom gradu,osim gradskog trga kao i na seotskom području. Pozvao je gradjane na strpljenje i razumijevanje,podsjećajući na okolnosti u kojima se vunkcioniše ovih dana uz obećanje da će se izaći u susret svim gradjanima kojima je pomoć stvarno neophodna. F. Kalić Pobjeda.me

Vanredno stanje u Crnoj Gori, Lukšić izdao naredbe Po zakonu o zaštiti i spašavanju glavni koordinator akcija u vanrednom stanju je Ministarstvo unutrašnjih poslova, a uključuju se Uprava policije u Vojska CG Uvecaj! Nikšić, novi snijeg (Foto: Luka Zeković) Savjet za bezbjednost i odbranu progasio je vanredno stanje u Crnoj Gori zbog nevremena, javlja agencija MINA. Prvo je Koordinacioni tim za upravljanje vanrednim situacijama tu odluku preporučio Savjetu, a Kolegijum predsjednika Skupštine zbog hitnosti ustupio mandat. Naređeno je KAP-u i Željezari da smanje potrošnju struje za najmanje 20 odstoPremijer Igor Lukšić je kazao da je odluka o uvođenju vanredne situacije donijeta zbog očekivanja daljeg pogoršnja meteorološke situacije. Nakon nekoliko dana stabilizacije, rekao je premijer, mogu se očekivati ponovne padavine i komplikovanje uslova života, uz najave komplikacija kada je elektroenergetski sistem u pitanju. “Svi su mobilni, radimo kao da je vanredno stanje proglaševno već nekoliko dana, ova okolnost da možemo očekivati dalje komplikacije uticala je da moramo donijeti nove naredbe”, kazao je Lukšić. Da se štedi struja Na osnovu odluke o vanrednom, Lukšić je kao čelnik Koordinacionog tima naredio: da Gradonačelnici Glavnog grada, Prijestonice i predsjednici opština sagledaju i po potrebi zabrane saobraćaj u gradskim jezgrima i na lokalnim putevima za sve vrste vozila da za vrijeme njegovog trajanja budu zabranjene posjete bolesnicima u Kliničkom centru Crne Gore, opštim i specijalnim bolnicama u državi da Kombinat alumijnijuma i Željezara smanje potrošnju električne energije za najmanje 20 odsto da gradonačelnici Glavnog grada i Prijestonice i predsjednici opština obezbijede racionalnu potrošnju električne energije, a obavezno je isključenje javne rasvjetebilborda, izloga i drugih sličnih objekata da sve javne ustanove, preduzeća i privredna društva racionalnije troše električnu energiju da EPCG obezbijedi realizaciju svih navedenih mjera i o tome imformiše Operativni štab za vanredne situacije svaka tri sata, a po potrebi i češće Neohodno je, kako se navodi, zatvoriti saobraćajnice na državnom i lokalnom nivou, obezbjediti bezbjednosti građana i uvesti poseban režim rada zdravstvenih i obrazovnih ustanova. Od 19 h, zabranjen je saobraćaj na putevima: Podgorica-Kolašin – Ribarevina - Bijelo Polje – GP Dobrakovo Ribarevina – Berane- Rožaje – GP Dračenovac Rožaje – GP Špiljani Berane – Andrijevica - Plav – Gusinje Nikšić – Šavnik – Žabljak – Đurđevića Tara – Pljevlja – GP Ranče Podgorica – Cetinje - Budva Nikšić – Plužine Lipci – Grahovo –Vilusi- Nikšić Uvecaj! Izvještaji iz crnogorskih gradova: Nikšić >>> Berane >>> Mojkovac >>> Cetinje >>> Kolašin >>> Budva >>> Rožaje >>> Informacije se moraju dostaviti Po zakonu o zaštiti i spašavanju glavni koordinator akcija u vanrednom stanju je Ministarstvo unutrašnjih poslova, a uključuju se Uprava policije u Vojska CG. "Organi državne uprave, organi opštine, privredna društva, druga pravna lica i preduzetnici koji vrše poslove meteorologije, hidrologije, seizmologije, traganja i spašavanja na moru, traganja i spašavanja prilikom udesa i nezgoda u civilnom vazduhoplovstvu, nevladine organizacije i druga pravna lica registrovana za obavljanje poslova u oblasti elektroenergetskih sistema, zaštite životne sredine, izgradnje objekata, vodoprivrede, poljoprivrede, šumarstva, industrije, pomorstva, saobra aja, održavanja puteva i komunalnih djelatnosti, zaštite zdravlja i veterinarske djelatnosti, kad utvrde opasnost od nastanka vanrednog stanja, dužni su da podatke o opasnosti odmah dostave Ministarstvu", piše u Zakonu koji možete pročitati ovdje.

HAJLA

Planina Hajla nalazi se na krajnjem istoku Crne Gore u rožajskoj opštini. Hajlu u širem geografskom smislu možemo posmatrati kao dio sjeveroistočnih Prokletija, prostire se uz granicu Srbije (Kosovo i Metohija) i Crne Gore, preciznije leži između izvorišta rijeke Ibar i Rugovske klisure na Kosovu. Masiv Hajle čini južnu granicu rožajske kotline kroz koju protiče rijeka Ibar.Reljef karakterišu brojni vrhovi iznad 2000mnm., kanjoni i klisure planinskih rijeka, brojne i slikovite četinarske šume i planinski pašnjaci. Najviši vrh Hajle, 2403mnm, nalazi se na golom stjenovitom grebenu. Visinom i ljepotom ističe se i vrh Ahmica 2271mnm. Hajla, iako jedna od visočijih planina u Crnoj Gori, do unazad nekoliko godina nije bila šire poznata i posjećena. Tek aktiviranjem planinarskih društava u Rožajama koji rade na promociji ove lijepe planine, između ostalog napravljen je i planinarski dom, Hajla postaje šire poznata i posjećena. Postoje izuzetni tereni za turno skijanje.

Sjeverna stijena pomenutog grebena najvišeg vrha Hajle koja se proteže u dužini od skoro 2 km, u najvišem dijelu od 400-500 m. visine, predstavlja najzanimljiviji alpinistički potencijal na Hajli, zbog svoje razvedenosti, brojnih strmih i zatravnjenih zljebova, u budućnosti može biti interesantniji za zimsko penjanje, više nego za penjanje suve stijene, mada ni ovo ne treba zanemariti. Nemamo podataka da na Hajli ima ispenjanih smjerova. Kako doći Kao najbolja polazna tačka za posjetu ovoj planini preporučujemo grad Rožaje na krajnjem istoku Crne Gore. Do Rožaja je moguće stići iz više pravaca.Sa istoka preko graničnog prelaza Mehov krš, sa zapada, ako dolazite iz Srbije, preko graničnog prelaza Brodarevo ka Bijelom Polju,dalje prema Beranama još 30 km do Rožaja, sa juga iz pravca Podgorice magistralom prema Bijelom Polju, u Beranama skrenuti lijevo prema Rožajama. Ako dolazite iz pravca Kosova preko graničnog prelaza Kula koji povezuje Peć i Rožaje. Katun Bandžov 1460 m, gdje se nalazi planinarski dom PAK Jelenčica, udaljen je od Rožaja 9 km i ljeti je moguće doći i putničkim vozilom. Do planinarskog doma Bandžov stiže se putem Rožaje - Berane ka zapadu, posle naselja Suho polje do prvog mosta (Dimiskin most) na Ibru, preko mosta lijevo makadamskim putem koji vodi ka vrelu (izvorištu) Ibra. Kada dođete kod petog mosta, naići ćete na tablu Bandžov, preko mosta lijevo.Nakon kilometar naići ćete, sa lijeve strane, na još jedan mali most preko riječice koja se uliva u Ibar, preći preko njega i dalje do Bandžova..Iz Rožaja do Bandžova pješke se može stići za 3,4 sata hoda. Smještaj

U katunu Bandžov na 1460 m, u podnožju Hajle nalazi se planinarski dom PAK Jelenčica iz Rožaja. Dom je otvoren tokom ljeta stalno, dok se u zimskim mjesecima posjeta mora najaviti. Raspolaže sa tridesetak ležajeva. U domu ima struje i vode.Postoji mogućnost podizanja šatora.U katunu takodjer je moguće iznajmiti neku od privatnih koliba i brvnara. Slike sa Hajle:

Ski centar Kolašin 1450 zatvoren

Od juče,4. februara, Ski centar Kolašin 1450 neće otvarati staze zbog obilnih sniježnih padavina. "Očekujemo da će prema najavama u nedjelju doći do razvedravanja i da će svi skijaši i borederi moći da uživaju na stazama prekrivenim sa preko dva metra snijega“, saopšteno je iz Ski centra Kolašin 1450. Snijeg koji je juče počeo da pada je formirao pokrivač koji danas iznosi skoro 2,5m na vrhovima, dok je u podnožju premašio visinu od 1,5m. Preduzeće Crnagoraput se tokom čitavog dana svom raspoloživom mehanizacijom borilo sa sniježnim nametima na regionalnim putevima, dok je mehanizacija ski centra radila na probijanju puta od grada do ski centra. Sniježni nameti visoki preko dva metra su tokom dana probijeni i nastavljeni su radovi na proširivanju puta. Čišćenje puta će biti nastavljeno tokom noći i sjutrašnjeg dana, obzirom da su najavljene obilinije sniježne padavine.

Turizam Rožaja

SAMO LIJEPA SJEĆANJA NA OSAMDESETE.... Već skoro deceniju Rožaje se ne nalazi na zimskoj turističkoj mapi Crne Gore. Jednostavno, ovdje vlada zima zbog zimskog turizma. Razloga za to ima više ali svakako je najvažniji da u tom periodu ulaganja u ovu oblast nijesu pratila potrebe, tako da se izgubio razvojni korak sa drugim destinacijama, prije svega Kolašinom. Rekonstrukcija Hotela Turjak, koji se nalazi u neposrednoj blizini skijaških terena, započeta prije nekoliko godina, još uvijek nije završena. Pored toga, posljednih godina nije bilo novih ulaganja u ski liftove i održavanje skijaških terena tako da su gosti, ljubitelji skijanja koji su godinama dolazili u ovu opštinu, jednostavno potražili druge destinacije. O stanju rožajskog turizma možda najslikovitije govori nedavna izjava Nusreta Kalača, predsjednika opštine.

- Rožaje je, uz Žabljak, osamdesetih godina bilo jedina zimska turistička destinacija u Crnoj Gori. U međuvremenu pojavile su se neke nove, kao Kolašin, koji je u odnosu na Rožaje otišao daleko. Smatram da je splet okolnosti uticao na to da Rožaje ne napreduje u ovoj oblasti. Međutim, ne mislim da je nedostatak razvojne politike i neprepoznavanje značaja planinskog zimskog turizma kao ekonomske mogućnosti razvoja Rožaja razlog za to. U ovom trenutku Rožaje je tamo gdje je bilo prije osamdesetih godina tako da ne mozemo govoriti o realno ozbiljnoj turističkoj privredi-rekao je Kalač.

On je kazao da je jedan od važnijih uslova da se zimski turizam pokrene sa mrtve tačke izrada planskih projekata i da je u toku izrada prostornog plana. - Izrada planske dokumentacije planine Hajle će usloviti da Rožaje povrati svoj nekadasnji turistički sjaj. Ako ništa drugo bar nešto što će odražavati realnu situaciju i što će omogućiti da se približimo ozbiljnim turističkim destinacijama u Crnoj Gori i okruženju. Vjerujem da to neće biti moguće u kraćem vremenskom periodu. Prirodno je očekivati da se ozbiljnije počnemo baviti tom djelatnošću nakon izrade planske dokumentacije, odnosno da će se stvoriti uslovi za razvoj ove privredne grane tek negdje poslije 2015. godine - rekao je Kalač.

Ljudi u Rožajama, kada se priča na ovu temu prepoznaju da je zimski turizam nešto što može da stvori novu vrijednost ali da se tome mora pristupiti daleko ozbiljnije nego do sada. Realna priča je kažu, da danas nijesmo ni približno onome što smo bili prije desetak godina u toj djelatnosti. Rožajci kažu da je u posljednje vrijeme dosta urađeno na infrastrukturi koja treba da prati ovu oblast ali i da dosta toga nedostaje. Urađeni su objekti poput hotela i privatnog smjestaja ali nedostaju skijališta i druga infrastruktura. Nekada je Turjak imao dvije staze i tu je svake zime dolazilo na hiljade ljudi iz cijele Jugoslavije tako da je Rožaje ličilo na pravi zimski turistički centar. Danas je, na žalost, to prošlost. Na skijanju se ide u Kolasin ili na Kopaonik.Medjutim,očekuju da će se to promijeniti. Računaju na podršku državnih i opštinskih institucija. Rožaje, kažu, to zaslužuje.** Pobjeda, 9 januar 2011

Vjetar uništio drveće u Baru

Prije nekoliko dana Crnu Goru je zahvatilo snažno nevrieme, koje je nanijelo veliku materijalnu štetu, pa je tako oluja iščupala brojna stabla u Baru i Podgorici, a u glavnom gradu je prevrnula i jedan šleper.

Meterolog Branko Micev rekao je za podgoričke "Vijesti" da orkanski naleti dostižu brzinu i do 120 kilometara na čas.

Vjetar je bio u Baru toliko jak da je u tom gradu i na gradskom šetalištu pored plaže opustošio borove .

U Baru je vjetar iščupao i oborio više desetina borov

a i uništio četiri automobila. Vjetar je u tom gradu takođe oborio i stub sa rasvjetom.

Snijeg paralisao Crnu Goru

Crnu Goru je zahvatilo izuzetno hladno vrijeme, a od sinoć snijeg ponovo pada u centralnim i južnim djelovima države, što je dovelo do otežanog saobraćaja. Visina sniježnog pokrivačana na Žabljaku već je preko metar, u Podgorici je 32 centimetara, dok je na primorju oko pet centimetara.

Iz policije je saopšteno da teretnim vozilima trenutno nije dozvoljeno kretanje na putevima Nikšić-Ilino brdo, Nikšić-Vraćenovići, Plužine-Šćepan Polje, Podgorica-Kolašin, Tuzi-Božaj i Mojkovac-Bijelo Polje, preko prevoja Krstac. Policija strahuje da bi zbog klizavog terena neki kamion mogao da se prevrne, što bi blokiralo saobraćaj za ostala vozila. Iz Auto-moto saveza Crne Gore upozoravaju vozače na poledicu na mostovima i prilazima tunelima, kao i na snijeg i led u višim planinskim predjelima. Apeluje se na vozače da vožnju prilagode uslovima na putu i podsjeća se da je posjedovanje zimske opreme obavezno. Meteorolozi za naredne dane prognoziraju dalje snježne padavine na području čitave države. Iz Meteorološkog zavoda je saopšteno da će sjever Crne Gore biti u svakodnevnom temperaturnom minusu, a umjeren mraz očekuje se i na crnogorskom primorju. Zbog snijega i velikih hladnoća skraćeni su časovi u većini škola u Crnoj Gori, a u pojedinim na sjeveru došlo je i do odlaganja nastave, jer se u učionicama pojavio samo mali broj đaka.

Rekordna posjećenost Ski centra Kolašin 1450

Rekord Ski centra Kolašin 1450. Preko tri hiiljade zaljubljenika u sniježne sportove prethodnog vikenda posjetilo je skijalište na Bjelasici, ovo je najbolja posjeta koju je Ski centar zabilježio od svog postojanja. Gosti su se dobro zabavljali na stazi i van nje.

Broj prodatih ski pasova je takođe rekordan. Talas posjetilaca koji je zapljusnuo Kolašin 1450 nije rezultirao gužvama na stazama i redovima ispred liftova. Kapaciteti novog šestosjeda i 10 kilometara novih staza još jedan put su se pokazali dovoljnim da prihvate veliki broj skijaša, tako da su svi mogli da se prepuste uživanjima koje donosi provod na snijegu. U podnožju ispred restorana dobra zabava, uz tople napitke i sjajan DJ-ing. Na kraju dana provod uz zvuke elektro muzike ne završava se, after party na platou ispred hotela Lipka i noćni klub Bianca pružiće dobar provod za sve one sa viškom energije. Prošireni parking koji je prema očekivanjima bio dovoljan za prihvat svih vozila bio je prepun. Iz Ski centra apeluju na vozače da koriste ski autobus i da u slučajevima lošijih meteo uslova koriste zimsku opremu na vozilima.

RIBOLOV NA IBRU

Ibar izvire na sjevernim padinama planine Hajla. Tu iz nekoliko kraških vrela nastaje planinska rečica, čista kao suza i hladna kao led, sa vodom čija je temperatura oko 6-7*c. U prvih 14 km toka do Rožaja, nastanjen je isključivo potočnom pastrmkom, doduše sitnijom. Od Rožaja, Ibar tvori velelepni kanjon, koji nikog ne ostavlja ravnodušnim. Pristup kanjonu je dosta težak, jer njegova dubina prelazi i 200metara. Po svemu sudeći , zahvaljujući toj sili prirode, pastrmka je u ovom dijelu sačuvana u zavidnom broju. U mestu Bać, desetak kilometara od Rožaja prema Ribarićima, postoji vodopad visine 3-4 metara. To je prorodna brana ribama koje nastanjuju Ibar u nizvodnom dijelu, a to su pre svega klen, skobalj i belica .

Gornji dio sliva Ibra karakteriše velika gustina rječne mreže, tačnije 3.492m rječnih tokova na kvadratnom kilometru, što je najviše na celokupnom balkanskom poluostrvu. Zahvaljujući ovim blagodatima Ibar je u gornjem toku bio čista salmonidna voda sa ogromnim potencijalom, čiji su glavni stanovnici bili mladica, pastrmka i lipljen.

Pecaroši na Ibar idu umesto sa štapom, sa dinamitom, mrežama, bombama ne bi li uništili i ono malo riba što je ostalo. Sreća za ovu rijeku je ta što joj je majka priroda podarila neke nepristupačne djelove kanjona pa se u tim vakumima sačuva i izmriesti riba u zavidnom nivou i to prvenstveno pastrmka. Gornji tok Ibra je podijeljen na dva dijela. Od izvora pa do graničnog prelaza Mehov krš pripada Crnoj Gori, a nizvodno do uliva u jezero Gazivode pripada Srbiji. Ovim dijelom gazduju i rukovode ribolovačka udruženja iz Tutina i Ribarića.Na ovom nizvodnom delu jedno od značajnijih poribljavanja bilo je pre desetak godina i to mladicom koja se odlično primila. Ovaj dio vode se redovno svake godine poribljava i potočnom pastrmkom. Ima na ovom delu vode jedno parče rijeke, da ga tako nazovem, koje godinama odolijevalo uništenju.To je dio kanjona koji se zove Kapavci. Dužina ovog dijela rijeke je oko 3km.Prostire se od izvora Milina glava pa do uliva u jezero.

Milina glava je izuzetno jako kraško vrelo, koje daje Ibru izuzetnu količinu kvalitetne vode,koja iznosi možda i čitavu četvrtinu ukupne vode u nizvodnom delu Ibra. Interesantno za ovaj izvor je da količina vode čitave godine je gotovo istog kapaciteta i temperatura joj je maksimalna 70C. Pored ovog izvora, ovaj dio kanjona je prebogat izvorima koji direktno izviru iz stena nadvijenim nad vodom i survaju se u Ibar. Otuda i potiče ime ovog atraktivnog dijela kanjona Kapavci. Povećana koncetracija ribe na ovom dijelu rijeke je možda zbog kvalitetnije vode kojom je Ibar iz pomenutih izvora obogaćen i kao da se sva ljudska nebriga o njemu iz uzvodnog dijela ovdje rastvori u čisti tečni kristal. Ovo su primetili i ribolovci iz Ribarića pa je ovaj deo reke godinama bio pod totalnom zabranom za bilo koji vid ribolova. U ovaj dio Ibra se svake godine ubaci zavidna količina pastrmke tako da ove ribe ima u zavidnoj količini a lovni komadi su oko mere.Od pre jedno pet-šest godina na ovom dijelu pojavio se i Lipljen što je obradovalo mnoge ribolovce. Za ponovno pojavljivanje ove ribe u ovoj vodi gde je inače bila autohtona vrsta, postoje različite verzije.

Ribolovci tvrde da su ga lovili na Limu i donijeli ga u Ibar gdje se on odomaćio. Ovaj dio kanjona je idealan za mušičarenje. Nije urastao u rastinje, dosta je prostran, redovno se smenjuju brzaci, virovi, prelivi. Ima dosta krupnog stenja u vodotoku iza kojih se stvaraju džepovi u kojima pogotovu pastrmka voli da obitava. Teren je izuzetno pogodan za nimfarenje jer je prosječna dubina vodotoka oko metra pa se dno lako dohvati a ima i prelijepih virova sa titravim prelivima za lov na površini. Na ovom dijelu rijeke zastupljene su sve vrste insekata, mada primat odnose trihopterae. Od prije 5 god, ovaj dio rijeke je pretvoren u poseban revir. Može se pecati samo mušičarskim priborom i to subota, nedjelja i državnim praznicima uz prethodnu najavu ribočuvarima. Režim ribolova za salmonide je uhvati i pusti. Sezona ribolova u ovom reviru počinje tek 1 juna, a traje do 31 novembra.

Pored salmonida ovaj dio Ibra je izuzetno bogat skobaljem, klenom i belicom. Zbog belice koja u letnjem periodu izadje iz jezera u ovaj deo reke radi mresta u ogromnoj količini, lov na površini gotovo da je nemoguć, jer ova napuža od ribe ne da muvi ni da padne čisto na vodu. Zato je ribolov na ovom dijelu rijeke najbolji u jesenjem periodu. Tada se belica uglavnom povuče u jezero ,pastrmka je još uvek u lovu a mogućnost da ulovimo lipljena je najveća. Autor & Photo RADOJICA POPOVIĆ

Ski centar Turjak

Kada se govori o zimskom turizmu u Crnoj Gori, uglavnom se misli na Žabljak i Kolašin. Ski centri Turjak praktično i ne postoji na turističkoj mapi Crne Gore. Ski centar Turjak je 80 tih godina bio nosilac zimske turističke sezone a danas na žalost praktično i ne postoji.

Ski centar Turjak se nalazi na devetom kilometru magistralnog puta od Rožaja prema Beranama, na padinama istoimene planine Turjak. Privatizacijom hotela Turjak krenulo se u renoviranju Hotela koji je i danas u izgradnji.I pored velikog sniježnog pokrivača ovih dana ski staze na Turjaku nisu u funkciji, i predstavlja jednu tužnu sliku ovog nekada vodećeg zimskog turističkog centra.

Da li će lokalna samouprava i lokalna Turistička organizacija pronaći načina i volje da u skorije vrijeme urade nešto povodom pokretanja nosioca Rožajskog turizma koji je nekada širio lijepu sliku i na najbolji način predstavljao Rožaje kao grad i kao turističko mjesto. Preostaje nam samo da čekamo....