Turizam Rožaja

SAMO LIJEPA SJEĆANJA NA OSAMDESETE.... Već skoro deceniju Rožaje se ne nalazi na zimskoj turističkoj mapi Crne Gore. Jednostavno, ovdje vlada zima zbog zimskog turizma. Razloga za to ima više ali svakako je najvažniji da u tom periodu ulaganja u ovu oblast nijesu pratila potrebe, tako da se izgubio razvojni korak sa drugim destinacijama, prije svega Kolašinom. Rekonstrukcija Hotela Turjak, koji se nalazi u neposrednoj blizini skijaških terena, započeta prije nekoliko godina, još uvijek nije završena. Pored toga, posljednih godina nije bilo novih ulaganja u ski liftove i održavanje skijaških terena tako da su gosti, ljubitelji skijanja koji su godinama dolazili u ovu opštinu, jednostavno potražili druge destinacije. O stanju rožajskog turizma možda najslikovitije govori nedavna izjava Nusreta Kalača, predsjednika opštine.

- Rožaje je, uz Žabljak, osamdesetih godina bilo jedina zimska turistička destinacija u Crnoj Gori. U međuvremenu pojavile su se neke nove, kao Kolašin, koji je u odnosu na Rožaje otišao daleko. Smatram da je splet okolnosti uticao na to da Rožaje ne napreduje u ovoj oblasti. Međutim, ne mislim da je nedostatak razvojne politike i neprepoznavanje značaja planinskog zimskog turizma kao ekonomske mogućnosti razvoja Rožaja razlog za to. U ovom trenutku Rožaje je tamo gdje je bilo prije osamdesetih godina tako da ne mozemo govoriti o realno ozbiljnoj turističkoj privredi-rekao je Kalač.

On je kazao da je jedan od važnijih uslova da se zimski turizam pokrene sa mrtve tačke izrada planskih projekata i da je u toku izrada prostornog plana. - Izrada planske dokumentacije planine Hajle će usloviti da Rožaje povrati svoj nekadasnji turistički sjaj. Ako ništa drugo bar nešto što će odražavati realnu situaciju i što će omogućiti da se približimo ozbiljnim turističkim destinacijama u Crnoj Gori i okruženju. Vjerujem da to neće biti moguće u kraćem vremenskom periodu. Prirodno je očekivati da se ozbiljnije počnemo baviti tom djelatnošću nakon izrade planske dokumentacije, odnosno da će se stvoriti uslovi za razvoj ove privredne grane tek negdje poslije 2015. godine - rekao je Kalač.

Ljudi u Rožajama, kada se priča na ovu temu prepoznaju da je zimski turizam nešto što može da stvori novu vrijednost ali da se tome mora pristupiti daleko ozbiljnije nego do sada. Realna priča je kažu, da danas nijesmo ni približno onome što smo bili prije desetak godina u toj djelatnosti. Rožajci kažu da je u posljednje vrijeme dosta urađeno na infrastrukturi koja treba da prati ovu oblast ali i da dosta toga nedostaje. Urađeni su objekti poput hotela i privatnog smjestaja ali nedostaju skijališta i druga infrastruktura. Nekada je Turjak imao dvije staze i tu je svake zime dolazilo na hiljade ljudi iz cijele Jugoslavije tako da je Rožaje ličilo na pravi zimski turistički centar. Danas je, na žalost, to prošlost. Na skijanju se ide u Kolasin ili na Kopaonik.Medjutim,očekuju da će se to promijeniti. Računaju na podršku državnih i opštinskih institucija. Rožaje, kažu, to zaslužuje.** Pobjeda, 9 januar 2011

Vjetar uništio drveće u Baru

Prije nekoliko dana Crnu Goru je zahvatilo snažno nevrieme, koje je nanijelo veliku materijalnu štetu, pa je tako oluja iščupala brojna stabla u Baru i Podgorici, a u glavnom gradu je prevrnula i jedan šleper.

Meterolog Branko Micev rekao je za podgoričke "Vijesti" da orkanski naleti dostižu brzinu i do 120 kilometara na čas.

Vjetar je bio u Baru toliko jak da je u tom gradu i na gradskom šetalištu pored plaže opustošio borove .

U Baru je vjetar iščupao i oborio više desetina borov

a i uništio četiri automobila. Vjetar je u tom gradu takođe oborio i stub sa rasvjetom.

Snijeg paralisao Crnu Goru

Crnu Goru je zahvatilo izuzetno hladno vrijeme, a od sinoć snijeg ponovo pada u centralnim i južnim djelovima države, što je dovelo do otežanog saobraćaja. Visina sniježnog pokrivačana na Žabljaku već je preko metar, u Podgorici je 32 centimetara, dok je na primorju oko pet centimetara.

Iz policije je saopšteno da teretnim vozilima trenutno nije dozvoljeno kretanje na putevima Nikšić-Ilino brdo, Nikšić-Vraćenovići, Plužine-Šćepan Polje, Podgorica-Kolašin, Tuzi-Božaj i Mojkovac-Bijelo Polje, preko prevoja Krstac. Policija strahuje da bi zbog klizavog terena neki kamion mogao da se prevrne, što bi blokiralo saobraćaj za ostala vozila. Iz Auto-moto saveza Crne Gore upozoravaju vozače na poledicu na mostovima i prilazima tunelima, kao i na snijeg i led u višim planinskim predjelima. Apeluje se na vozače da vožnju prilagode uslovima na putu i podsjeća se da je posjedovanje zimske opreme obavezno. Meteorolozi za naredne dane prognoziraju dalje snježne padavine na području čitave države. Iz Meteorološkog zavoda je saopšteno da će sjever Crne Gore biti u svakodnevnom temperaturnom minusu, a umjeren mraz očekuje se i na crnogorskom primorju. Zbog snijega i velikih hladnoća skraćeni su časovi u većini škola u Crnoj Gori, a u pojedinim na sjeveru došlo je i do odlaganja nastave, jer se u učionicama pojavio samo mali broj đaka.

Rekordna posjećenost Ski centra Kolašin 1450

Rekord Ski centra Kolašin 1450. Preko tri hiiljade zaljubljenika u sniježne sportove prethodnog vikenda posjetilo je skijalište na Bjelasici, ovo je najbolja posjeta koju je Ski centar zabilježio od svog postojanja. Gosti su se dobro zabavljali na stazi i van nje.

Broj prodatih ski pasova je takođe rekordan. Talas posjetilaca koji je zapljusnuo Kolašin 1450 nije rezultirao gužvama na stazama i redovima ispred liftova. Kapaciteti novog šestosjeda i 10 kilometara novih staza još jedan put su se pokazali dovoljnim da prihvate veliki broj skijaša, tako da su svi mogli da se prepuste uživanjima koje donosi provod na snijegu. U podnožju ispred restorana dobra zabava, uz tople napitke i sjajan DJ-ing. Na kraju dana provod uz zvuke elektro muzike ne završava se, after party na platou ispred hotela Lipka i noćni klub Bianca pružiće dobar provod za sve one sa viškom energije. Prošireni parking koji je prema očekivanjima bio dovoljan za prihvat svih vozila bio je prepun. Iz Ski centra apeluju na vozače da koriste ski autobus i da u slučajevima lošijih meteo uslova koriste zimsku opremu na vozilima.

RIBOLOV NA IBRU

Ibar izvire na sjevernim padinama planine Hajla. Tu iz nekoliko kraških vrela nastaje planinska rečica, čista kao suza i hladna kao led, sa vodom čija je temperatura oko 6-7*c. U prvih 14 km toka do Rožaja, nastanjen je isključivo potočnom pastrmkom, doduše sitnijom. Od Rožaja, Ibar tvori velelepni kanjon, koji nikog ne ostavlja ravnodušnim. Pristup kanjonu je dosta težak, jer njegova dubina prelazi i 200metara. Po svemu sudeći , zahvaljujući toj sili prirode, pastrmka je u ovom dijelu sačuvana u zavidnom broju. U mestu Bać, desetak kilometara od Rožaja prema Ribarićima, postoji vodopad visine 3-4 metara. To je prorodna brana ribama koje nastanjuju Ibar u nizvodnom dijelu, a to su pre svega klen, skobalj i belica .

Gornji dio sliva Ibra karakteriše velika gustina rječne mreže, tačnije 3.492m rječnih tokova na kvadratnom kilometru, što je najviše na celokupnom balkanskom poluostrvu. Zahvaljujući ovim blagodatima Ibar je u gornjem toku bio čista salmonidna voda sa ogromnim potencijalom, čiji su glavni stanovnici bili mladica, pastrmka i lipljen.

Pecaroši na Ibar idu umesto sa štapom, sa dinamitom, mrežama, bombama ne bi li uništili i ono malo riba što je ostalo. Sreća za ovu rijeku je ta što joj je majka priroda podarila neke nepristupačne djelove kanjona pa se u tim vakumima sačuva i izmriesti riba u zavidnom nivou i to prvenstveno pastrmka. Gornji tok Ibra je podijeljen na dva dijela. Od izvora pa do graničnog prelaza Mehov krš pripada Crnoj Gori, a nizvodno do uliva u jezero Gazivode pripada Srbiji. Ovim dijelom gazduju i rukovode ribolovačka udruženja iz Tutina i Ribarića.Na ovom nizvodnom delu jedno od značajnijih poribljavanja bilo je pre desetak godina i to mladicom koja se odlično primila. Ovaj dio vode se redovno svake godine poribljava i potočnom pastrmkom. Ima na ovom delu vode jedno parče rijeke, da ga tako nazovem, koje godinama odolijevalo uništenju.To je dio kanjona koji se zove Kapavci. Dužina ovog dijela rijeke je oko 3km.Prostire se od izvora Milina glava pa do uliva u jezero.

Milina glava je izuzetno jako kraško vrelo, koje daje Ibru izuzetnu količinu kvalitetne vode,koja iznosi možda i čitavu četvrtinu ukupne vode u nizvodnom delu Ibra. Interesantno za ovaj izvor je da količina vode čitave godine je gotovo istog kapaciteta i temperatura joj je maksimalna 70C. Pored ovog izvora, ovaj dio kanjona je prebogat izvorima koji direktno izviru iz stena nadvijenim nad vodom i survaju se u Ibar. Otuda i potiče ime ovog atraktivnog dijela kanjona Kapavci. Povećana koncetracija ribe na ovom dijelu rijeke je možda zbog kvalitetnije vode kojom je Ibar iz pomenutih izvora obogaćen i kao da se sva ljudska nebriga o njemu iz uzvodnog dijela ovdje rastvori u čisti tečni kristal. Ovo su primetili i ribolovci iz Ribarića pa je ovaj deo reke godinama bio pod totalnom zabranom za bilo koji vid ribolova. U ovaj dio Ibra se svake godine ubaci zavidna količina pastrmke tako da ove ribe ima u zavidnoj količini a lovni komadi su oko mere.Od pre jedno pet-šest godina na ovom dijelu pojavio se i Lipljen što je obradovalo mnoge ribolovce. Za ponovno pojavljivanje ove ribe u ovoj vodi gde je inače bila autohtona vrsta, postoje različite verzije.

Ribolovci tvrde da su ga lovili na Limu i donijeli ga u Ibar gdje se on odomaćio. Ovaj dio kanjona je idealan za mušičarenje. Nije urastao u rastinje, dosta je prostran, redovno se smenjuju brzaci, virovi, prelivi. Ima dosta krupnog stenja u vodotoku iza kojih se stvaraju džepovi u kojima pogotovu pastrmka voli da obitava. Teren je izuzetno pogodan za nimfarenje jer je prosječna dubina vodotoka oko metra pa se dno lako dohvati a ima i prelijepih virova sa titravim prelivima za lov na površini. Na ovom dijelu rijeke zastupljene su sve vrste insekata, mada primat odnose trihopterae. Od prije 5 god, ovaj dio rijeke je pretvoren u poseban revir. Može se pecati samo mušičarskim priborom i to subota, nedjelja i državnim praznicima uz prethodnu najavu ribočuvarima. Režim ribolova za salmonide je uhvati i pusti. Sezona ribolova u ovom reviru počinje tek 1 juna, a traje do 31 novembra.

Pored salmonida ovaj dio Ibra je izuzetno bogat skobaljem, klenom i belicom. Zbog belice koja u letnjem periodu izadje iz jezera u ovaj deo reke radi mresta u ogromnoj količini, lov na površini gotovo da je nemoguć, jer ova napuža od ribe ne da muvi ni da padne čisto na vodu. Zato je ribolov na ovom dijelu rijeke najbolji u jesenjem periodu. Tada se belica uglavnom povuče u jezero ,pastrmka je još uvek u lovu a mogućnost da ulovimo lipljena je najveća. Autor & Photo RADOJICA POPOVIĆ

Ski centar Turjak

Kada se govori o zimskom turizmu u Crnoj Gori, uglavnom se misli na Žabljak i Kolašin. Ski centri Turjak praktično i ne postoji na turističkoj mapi Crne Gore. Ski centar Turjak je 80 tih godina bio nosilac zimske turističke sezone a danas na žalost praktično i ne postoji.

Ski centar Turjak se nalazi na devetom kilometru magistralnog puta od Rožaja prema Beranama, na padinama istoimene planine Turjak. Privatizacijom hotela Turjak krenulo se u renoviranju Hotela koji je i danas u izgradnji.I pored velikog sniježnog pokrivača ovih dana ski staze na Turjaku nisu u funkciji, i predstavlja jednu tužnu sliku ovog nekada vodećeg zimskog turističkog centra.

Da li će lokalna samouprava i lokalna Turistička organizacija pronaći načina i volje da u skorije vrijeme urade nešto povodom pokretanja nosioca Rožajskog turizma koji je nekada širio lijepu sliku i na najbolji način predstavljao Rožaje kao grad i kao turističko mjesto. Preostaje nam samo da čekamo....

Hladne učionice u Rožajskim školama

Temperatura u učionicama srednje stručne škole u Rožajama od 15 do 17 stepeni je primorala rukovodioce te ustanove da đaci počni sa nastavom u četvrtak. Zbog izuzetno niskih temperatura Rudnik uglja je radio sa smanjenim kapacitetom tako da nisu bili u mogućnosti da ovoj ustanovi isporuče ugalj. Hladni talas je prethodnih dana zahvatio i Rožaje u kojima se temperatura spuštala i do 25. podeoka ispod nule.

U Rožajama i do -25 °C ispod nule!

Velike hladnoće u Rožajama ovi dana otežava svakodnevni rad lokalnog stanovništva.Iako su građani navikli na hladnoće za ovo doba godine visoki snježni pokrivač čini da niske temperature više dođu do izražaja. Danas na ulicama se moglo vidjeti kako gradjani pokušavaju upaliti svoja vozila,ložeći vatru ispod haube auta kako bi zagrijali motor da bi upalili svoj automobil. Jutarnja temperatura u 7 časova je iznosila -25 °C. Trenutna temperatura u Rožajama sada u 17časova iznosi -15°C. Rožajci ugrijte dobro svoje domove,slijedi još jedna hladna noć!:)

Zimska turistička sezona u Crnoj Gori bilježi dobre rezultate

Da Crna Gora nije samo destinacija za ljetnji odmor, već da takođe ima mnogo toga da ponudi turistima i tokom zimskih mjeseci, pokazuje dobra posjećenost crnogorskih turističkih centara tokom novogodišnjih praznika i na početku zimske turističke sezone. Za doček Nove godine, uz pjesmu i muziku najpopularnijih pjevača i grupa regiona, koji se već tradicionalno organizuje kako na trgovima, tako i u hotelima i diskotekama na primorju i sjeveru Crne Gore, odlučilo se preko 30 000 turista koji su novogodišnje praznike proveli u Crnoj Gori. U zimskim ski centrima ovih dana sniega ima više nego dovoljno, do 150 cm, ski-staze su uređene, putevi prohodni a hotelijeri i ugostitelji domaćinski dočekuju nove grupe turista. U crnogorskoj prijestonici zimskog turizma - Žabljaku, osim 700 ležajeva u hotelima i bungalovima, ima i oko 400 ležajeva koliko je registrovano u privatnom smještaju. Cijene boravka u žabljačkim hotelima, na bazi polupansiona, kreću se od 21 do 40 eura po osobi.

Ski-centri u Crnoj Gori ispunjeni do poslednjeg mjesta

U ski-centrima u Crnoj Gori tokom prošlog vikenda boravilo je oko 3.500 skijaša i bordera i isto toliko ljubitelja prirode, čime je postignut svojevrsni vikendaški rekord po broju gostiju. U Ministarstvu turizma su inače zadovoljni sezonom, posjećenost je izuzetno dobra, svi kapaciteti su dobro opremljeni i svi putevi ka skijalištima prohodni. Cijene su od 10 do 15 eura po osobi u privatnom smeštaju, u hotelima sa tri zvjezdice polupansion košta od 20 do 35 eura, dok je u hotelima „Lipka“ i „Bjanka“ od 39 do 90 eura po osobi na dan. Sedmodnevni aranžman u ovim hotelima je 615, odnosno 770 eura.

Za sve one koji vole ribolov

Slike Riba ..

*IGLICA* ulovljena na udicu

*ŠKARM* mnogi je nazivaju jadranskom Barakudom

*SALPA* ulovljena na bijeli hleb

*KRALJICA*

*ŠPAR*

*ŠKARPINA*

*SKAKAVICA* ZLATNI CIPAL

*ORADA*

Snijeg zavejao Rožajske ulice

Snijeg u Rožajama koji ne prestaje da pada stvorio je sniježni namet više od metra, dok je u selima između 1,5 i dva metra. Ovakve padavine Rožajsku opštinu nijesu zadesile u posljednjih deset godina.Tešku situaciju pokušavaju da ublaže mehanizacijom koju posjeduju, a koja nije dovoljna da posao odrade na kvalitetan način. Ukoliko se nevrijeme nastavi biće prinuđeni da proglase vanredno stanje i pozovu u pomoć susjedne opštine. Većina seoskih puteva je gotovo neprohodna, a Komunalno preduzeće crpi svu raspoloživu snagu da bar gradske ulice budu prohodne. Iz lokalne samouprave ističu da se situacija pomno prati kako bi se na vrijeme odlučilo o preduzimanju dodatnih mjera.

Veče Rožajskih pjesnika

Rožaje – Veče rožajskih pjesnika održano je sinoć, u organizaciji Centra za kulturu’’Vojislav Bulatović Strunjo’’ i NVU ‘’Klub kulture’’. Učestvovali su pjesnici, Halil Kalač, Safet Hadrović, Vrbički, Enver Muratović Enisin i pjesnikinja iz Bijelog Polja Anela Mulić. Pozdravljajući prisutne, direktor Centra za kulturu Izet Erović je kazao da osim tradicionalnih manifestacija, ova ustanova kulture organizuje i druge književne surete, promocije knjiga i pjesničke večeri. -U tom pogledu, otvoreni smo za saradnju i sa nevladinim organizacijama koje imaju kvalitetne projekte, kao sto smo i ovo vece organizovali sa NVU Klub kulture, kazao je Erović. Pjesnik iz Rožaja, Enver Muratović Enisin kazao je da mu se dopala ideja Centra za kulturu i Kluba kulture, te da je rado prihvatio poziv za učešće na ovoj večeri. -Ovo veče je potvrda da je Bijelo Polje grad u kojem živi poezija, od Rista Ratkovića i Avda Međedovića do Radomana Čečovića i Anele Mulić, kazao je Muratović. O istoriji, kulturi i osobenostima Rožaja govorili su Radoman Čečović, Edin Smailović i Kemal Musić, dok je voditelj programa bio predsjednik Kluba kulture Rafet Mulic.