RIBOLOV NA IBRU

Ibar izvire na sjevernim padinama planine Hajla. Tu iz nekoliko kraških vrela nastaje planinska rečica, čista kao suza i hladna kao led, sa vodom čija je temperatura oko 6-7*c. U prvih 14 km toka do Rožaja, nastanjen je isključivo potočnom pastrmkom, doduše sitnijom. Od Rožaja, Ibar tvori velelepni kanjon, koji nikog ne ostavlja ravnodušnim. Pristup kanjonu je dosta težak, jer njegova dubina prelazi i 200metara. Po svemu sudeći , zahvaljujući toj sili prirode, pastrmka je u ovom dijelu sačuvana u zavidnom broju. U mestu Bać, desetak kilometara od Rožaja prema Ribarićima, postoji vodopad visine 3-4 metara. To je prorodna brana ribama koje nastanjuju Ibar u nizvodnom dijelu, a to su pre svega klen, skobalj i belica .

Gornji dio sliva Ibra karakteriše velika gustina rječne mreže, tačnije 3.492m rječnih tokova na kvadratnom kilometru, što je najviše na celokupnom balkanskom poluostrvu. Zahvaljujući ovim blagodatima Ibar je u gornjem toku bio čista salmonidna voda sa ogromnim potencijalom, čiji su glavni stanovnici bili mladica, pastrmka i lipljen.

Pecaroši na Ibar idu umesto sa štapom, sa dinamitom, mrežama, bombama ne bi li uništili i ono malo riba što je ostalo. Sreća za ovu rijeku je ta što joj je majka priroda podarila neke nepristupačne djelove kanjona pa se u tim vakumima sačuva i izmriesti riba u zavidnom nivou i to prvenstveno pastrmka. Gornji tok Ibra je podijeljen na dva dijela. Od izvora pa do graničnog prelaza Mehov krš pripada Crnoj Gori, a nizvodno do uliva u jezero Gazivode pripada Srbiji. Ovim dijelom gazduju i rukovode ribolovačka udruženja iz Tutina i Ribarića.Na ovom nizvodnom delu jedno od značajnijih poribljavanja bilo je pre desetak godina i to mladicom koja se odlično primila. Ovaj dio vode se redovno svake godine poribljava i potočnom pastrmkom. Ima na ovom delu vode jedno parče rijeke, da ga tako nazovem, koje godinama odolijevalo uništenju.To je dio kanjona koji se zove Kapavci. Dužina ovog dijela rijeke je oko 3km.Prostire se od izvora Milina glava pa do uliva u jezero.

Milina glava je izuzetno jako kraško vrelo, koje daje Ibru izuzetnu količinu kvalitetne vode,koja iznosi možda i čitavu četvrtinu ukupne vode u nizvodnom delu Ibra. Interesantno za ovaj izvor je da količina vode čitave godine je gotovo istog kapaciteta i temperatura joj je maksimalna 70C. Pored ovog izvora, ovaj dio kanjona je prebogat izvorima koji direktno izviru iz stena nadvijenim nad vodom i survaju se u Ibar. Otuda i potiče ime ovog atraktivnog dijela kanjona Kapavci. Povećana koncetracija ribe na ovom dijelu rijeke je možda zbog kvalitetnije vode kojom je Ibar iz pomenutih izvora obogaćen i kao da se sva ljudska nebriga o njemu iz uzvodnog dijela ovdje rastvori u čisti tečni kristal. Ovo su primetili i ribolovci iz Ribarića pa je ovaj deo reke godinama bio pod totalnom zabranom za bilo koji vid ribolova. U ovaj dio Ibra se svake godine ubaci zavidna količina pastrmke tako da ove ribe ima u zavidnoj količini a lovni komadi su oko mere.Od pre jedno pet-šest godina na ovom dijelu pojavio se i Lipljen što je obradovalo mnoge ribolovce. Za ponovno pojavljivanje ove ribe u ovoj vodi gde je inače bila autohtona vrsta, postoje različite verzije.

Ribolovci tvrde da su ga lovili na Limu i donijeli ga u Ibar gdje se on odomaćio. Ovaj dio kanjona je idealan za mušičarenje. Nije urastao u rastinje, dosta je prostran, redovno se smenjuju brzaci, virovi, prelivi. Ima dosta krupnog stenja u vodotoku iza kojih se stvaraju džepovi u kojima pogotovu pastrmka voli da obitava. Teren je izuzetno pogodan za nimfarenje jer je prosječna dubina vodotoka oko metra pa se dno lako dohvati a ima i prelijepih virova sa titravim prelivima za lov na površini. Na ovom dijelu rijeke zastupljene su sve vrste insekata, mada primat odnose trihopterae. Od prije 5 god, ovaj dio rijeke je pretvoren u poseban revir. Može se pecati samo mušičarskim priborom i to subota, nedjelja i državnim praznicima uz prethodnu najavu ribočuvarima. Režim ribolova za salmonide je uhvati i pusti. Sezona ribolova u ovom reviru počinje tek 1 juna, a traje do 31 novembra.

Pored salmonida ovaj dio Ibra je izuzetno bogat skobaljem, klenom i belicom. Zbog belice koja u letnjem periodu izadje iz jezera u ovaj deo reke radi mresta u ogromnoj količini, lov na površini gotovo da je nemoguć, jer ova napuža od ribe ne da muvi ni da padne čisto na vodu. Zato je ribolov na ovom dijelu rijeke najbolji u jesenjem periodu. Tada se belica uglavnom povuče u jezero ,pastrmka je još uvek u lovu a mogućnost da ulovimo lipljena je najveća. Autor & Photo RADOJICA POPOVIĆ